Vrlika

Izvor: Wikipedija

Vrlika

Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska

Površina
- ukupna	237,73 km²

Stanovništvo (2001.)
- ukupno	2 705 stan.

Gradonačelnik	Ivan Ćorić

Poštanski broj	21 236
Karta
Vrlika Vrlika na karti Hrvatske

Vrlika je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Gradska naselja
2 Zemljopis
3 Stanovništvo
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Poznate osobe
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Gradska naselja

Gradskom području pripada 9 naselja:Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić i sama Vrlika.

[uredi] Zemljopis

Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz državnu cestu D1 Zagreb-Split, na 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine-Česma. Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Ima submediteransku klimu koja se miješa sa kontinentalnom planisnkom klimom čime Vrliku ugodnim mjestom za boravak pogotov ljudi koji imaju poteškoće sa respirativnim bolestima.

Po ovom gradu se zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.

[uredi] Stanovništvo

Većinu stanovništva čine Hrvati (92%), 4 % Srbi manjina te 4 % ostalih nacionalnosti.

Prostor Grada Vrlike čini: 237,73 km2 gdje u gradu Vrlici i 8 okolnih sela živi 2 705 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Od 7000 stanovnika 80ih godina, zbog posljedica rata 1990-ih je u Vrlici živjelo samo oko 3000 a 2007. godine u Vrlici stalno živi tek oko 850 uglavnom starijeg stanovništva.

[uredi] Uprava

U sastav grada Vrlike osim naselja Vrlika ulaze još sljedeća mjesta: Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje i Vinalić.

[uredi] Povijest

Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.

[uredi] Gospodarstvo

Grad Vrlika dijelio je sudbinu svih hrvatskih zaobalnih krajeva tijekom dugih i burnih stoljeća povijesti.

Smjenjivala su se razdoblja blagostanja, gospodarskog i kulturnog procvata s razdobljima kriza koje su uvijek rezultirale odlaskom stanovništva u privremenu i trajnu emigraciju.

Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti bile su poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i druge djelatnosti.

Sve veću važnost u novom dobu ima djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, sve u skladu s osnovnim postulatima održivog razvitka.