Indija
Izvor: Wikipedija
|
à¤à¤¾à¤°à¤¤ गणराजà¥à¤¯ BhÄrat GanarÄjya |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Satyamēva Jayatē (Sanskrt, "samo istina pobjeđuje") |
|||||
| Himna Jana Gana Mana |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | New Delhi | ||||
| Službeni jezik | hindi, engleski i 21 nacionalni jezik | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Pratibha Patil | ||||
| - Predsjednik Vlade | Manmohan Singh | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 15. kolovoza 1947. |
||||
| PovrÅ¡ina | 7. po veliÄini | ||||
| - ukupno | 3.287.590 km² | ||||
| - % vode | 9,5 % | ||||
| StanovniÅ¡tvo | 2. po veliÄini | ||||
| - ukupno (2006) | 1.095.351.995 | ||||
| - gustoća | 333,2/km² | ||||
| Valuta | indijska rupija (100 paisea) | ||||
| Pozivni broj | +91 | ||||
| Vremenska zona | UTC +5.30 | ||||
| Internetski nastavak | .in | ||||
Republika Indija, koja je smjeÅ¡tena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog podkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s viÅ¡e od milijardu stanovnika, koji govore viÅ¡e od sto razliÄitih jezika. Indija graniÄi s BangladeÅ¡om, Mianmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede Å ri Lanku i Maldive. Najveća gradska podruÄja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.
Sadržaj |
[uredi] Porijeklo imena
Ime Indija potjeÄe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. Zanimljivo je da Vede nemaju nikakvu posebno ime za Indiju. Razne su politiÄke stranke predlagale za Indiju razliÄita imena, meÄ‘u kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potjeÄe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znaÄi znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odluÄio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.
[uredi] Zemljopis
Glavni Älanak: Zemljopis Indije
[uredi] Povijest
Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i Å¡iroke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio se poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. p.n.e. doselili indoeuropski Arijci i uniÅ¡tili indske gradove. MeÄ‘u Indom i Gangesom osnovali su viÅ¡e država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka Äetiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. p.n.e. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva preÅ¡ao na poljoprivredu, a druÅ¡tvo se raslojilo na Äetiri kaste.
[uredi] Kultura
Detaljniji Älanak o ovoj temi: Indijska umjetnost
[uredi] Upravna podjela
Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.
Savezne države:
Savezni teritoriji:
Teritorij glavnog grada:
Samostalne države:
Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • BangladeÅ¡ • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • JužnoafriÄka Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • SejÅ¡eli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Svazi • Å ri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • OtoÄje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktiÄki teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktiÄki teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski DjeviÄanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otoÄje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (ukljuÄuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otoÄje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • BangladeÅ¡ • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • IstoÄni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanma • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Å ri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar